Nedostatak svijesti, motiva i navika za odvajanje bio-otpada?

Naslovnica / Stručni članci i literatura / Nedostatak svijesti, motiva i navika za odvajanje bio-otpada?
Nedostatak svijesti, motiva i navika za odvajanje bio-otpada?

Nedostatak svijesti, motiva i navika za odvajanje bio-otpada?

Velika većina stanovnika RH, odnosno tamo gdje su stvoreni uvjeti za odvojeno sakupljanje otpada odvaja već duže vrijeme, najosnovnije komponente miješanog komunalnog otpada kao što su: papir i plastika u svojim kućanstvima ili stanovima.

U jednom manjem dijelu općina i gradova u RH počeo se unazad godinu dana odvajati biootpad koji završava u bioplinskim postrojenjima i kompostanama, što je za svaku pohvalu.

Nažalost, među nama ima i korisnika koji nemaju razvijenu svijest i misle da su bacanjem otpada riješili svoj problem. Oni ne žele odvajati otpad, to su naši prijatelji, susjedi, poznanici, rodbina, roditelji, ljudi koje svakodnevno susrećemo na ulici, poslu, u trgovini, kod frizera ili u banci.

Kao razloge ne odvajanja otpada najčešće se mogu čuti ovi razlozi:

  • Nema osiguranih potrebnih uvjeta za odvajanje na kućnom pragu ili stanu (infrastruktura za razne vrste otpada)
  • Nedovoljna blizina spremnika
  • Nedovoljno vremena za odvajanje
  • Nepostojanje financijske naknade za odvajanje otpada
  • Nedostatak svijesti, motiva i navika za odvajanje otpada

Kako bi se podigla svijest korisnika, odnosno građana da treba odvajati otpad, Republika Hrvatska je iz Kohezijskog fonda EU za provođenje izobrazno-informativnih aktivnosti o održivom gospodarenju otpadom osigurala 54.600.000,00 HRK. Upravo tih 54 milijuna kuna je potrošeno kako bi se izgradila svijest građana Republike Hrvatske o važnosti odgovornog postupanja s komunalnim otpadom, s posebnim naglaskom na sprječavanje nastanka otpada, pravilno odvajanje otpada u kućanstvima, kućno kompostiranje ili odvojeno sakupljanje biootpada i ponovnu uporabu predmeta, s ciljem smanjenja količine otpada koji se odlaže na odlagališta.

Provedba izobrazno-informativnih aktivnosti koja je završila ili će završiti tokom 2020. godine trebala bi građanima donijeti cjelovite informacije i upoznati ih s ciljevima gospodarenja otpadom i „motivirati“ ih za njihovo ostvarivanje. Prema Planu izobrazno-informativnih aktivnosti RH provedbom će se doprinijeti većim stopama odvajanja pojedinih kategorija otpada te većom stopom recikliranja, kao i manjom količinom odloženog na odlagališa biorazgradivog otpada u odnosu na polazišnu 2016. godinu. Ukupna prijavljena količina odloženog biorazgradivog komunalnog otpada za 2019. godinu iznosi 679.080 tona!!! Članak 24. Zakona o održivom gospodarenju otpadom propisuje najveću dopuštenu masu biorazgradivog komunalnog otpada koja se godišnje smije odložiti na svim odlagalištima u Republici Hrvatskoj u odnosu na masu biorazgradivog komunalnog otpada proizvedenog u 1997. godini, a koja iznosi: 264.661 tona do 31. prosinca 2020!!!

Da ponovimo gradivo, odložili smo 679.080 t biorazgradivog komunalnog otpada, a trebamo do kraja godine ispuniti cilj od 264.661 t!!! (Izvor: MZOE, svibanj 2020. godine). Prema popisu operacija i korisnika Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava: Poziv za izobrazno- informativne aktivnosti o održivom gospodarenju otpadom (KK.06.3.1.07) iz Operativnog programa KONKURENTNOST I KOHEZIJA 2014.-2020. utrošeno je:

  • Ukupno 65.706.087,77 HRK
  • Kohezijski fond EU 54.600.000,00 HRK
  • Državni proračun RH 11.106.087,00 HRK
  • 65.706.087,77 HRK su potrošile 93 jedinice lokalne samouprave (gradovi i općine) koje su provele izobrazno-informativne aktivnosti o održivom gospodarenju otpadom
  • 93 jedinice lokalne samouprave čine 16,75 % svih jedinica lokalne samouprave u RH

Šta je s ostalim jedinica lokalne samouprave u RH koje čine 83,25 %?

Zakon o održivom gospodarenju otpadom, članak 39. kaže citiram:

Jedinica lokalne samouprave dužna je o svom trošku, na odgovarajući način osigurati godišnje provedbu izobrazno-informativnih aktivnosti u vezi gospodarenja otpadom na svojem području, a osobito javne tribine, informativne publikacije o gospodarenju otpadom i objavu specijaliziranih priloga u medijima kao što su televizija i radio!

Kako bi ljudi usvojili nove navike, potrebno ih je sustavno i kontinuirano educirati na zanimljive načine, u protivnom možemo ponovno kampanjski potrošiti silne milijune, efekta neće biti.

Zato je važno da jedinice lokalne samouprave kroz svoja proračunska sredstva osiguraju financijska sredstva za daljnje edukacije svojih građana.

Potaknut osobnim iskustvom gdje sam kao predavač sudjelovao u izobrazno-infomativnim aktivnostima o održivom gospodarenju otpadom u gradovima i općinama, osjećam se slobodnim sa punim pravom reći: Tribine i letci su Tempi passati!

Potrebno se okrenuti najmlađim generacijama koji će kroz 10 godina postati odrasli ljudi i koji će pravilno gospodariti biootpadom, kao i svim ostalim vrstama otpada ne zato jer će to biti zakonska obveza, već zato jer će to biti lifestyle.

Literatura:

Web stranica koristi kolačiće kako bi omogućila visoku kvalitetu korištenja usluge i potpunu funkcionalnost. Nastavkom korištenja naše web stranice, slažete se našim korištenjem kolačića u skladu s našom Politikom kolačića.