Izrada i implementacija sustava upravljanja kvalitetom ISO 9001:2015 na bioplinskom postrojenju

S obzirom na zakonodavnu regulativu RH koja kroz svoje zakone i pravilnike propisuje da bioplinska postrojenja moraju imati implementiran i certificiran sustav upravljanja kvalitetom ISO 9001:2015 donosim jedan primjer kako to izgleda u praksi.

Bioplinska postrojenja prepoznata su kao ekološki najprihvatljiviji način zbrinjavanja raznih organskih sirovina. Dobro je poznato da bioplin ima mnoge prednosti u usporedbi s klasičnim izvorima energije poput fosilnih goriva. Njegova ekonomičnost i pozitivan utjecaj na okoliš glavni su razlog rastućeg interesa u ovom području, dok digestat koji je bogat dušikom, fosforom i kalijem, je pogodan za korištenje prilikom uzgoja voća i povrća, cvijeća i raznih ratarskih kultura.

Bioplinsko postrojenje funkcionira na principu anaerobne razgradnje i sav biorazgradivi otpad koje uđe u postrojenje, prilikom izlaska iz postrojenja se stručno nazvani digestat, klasificira kao otpad i da bi se njemu mogao ukidati status otpada, te da bi se mogao slobodno prodavati na tržištu i koristiti kao organsko gnojivo, potrebno je sustavom kvalitete dokazati upravo da navedeni digestat zadovoljava sve uvjete propisane pravilnikom.

Izrada i implementacija dokumentacije vezane za sustav upravljanja kvalitetom, te njegova kasnija certifikacija ima za cilj dobiti certifikat koji se mora uz ostalu dokumentaciju priložiti i poslati u nadležno Ministarstvo zaštite okoliša i energetike kako bi tvrtka koja upravlja sa postrojenjem mogla dobiti na temelju dokumentacije i certifikata potvrdu o upisu u očevidnik za ukidanje statusa otpada.

Analizirajući implementiran i certificiran sustav upravljanja kvalitete na bioplinskom postrojenju, možemo uvidjeti pozitivne efekte kao što su:

• Marketinški efekt - kao najveći marketinški možemo istaknuti veći ugled poduzeća na tržištu, te povećano povjerenje kupaca ( komunalna i trgovačka društava za uzgoj cvijeća i njegu travnjaka, za uzgoj biljaka u rasadnicima i staklenicima) u digestat. Sustav kvalitete koji zahtjeva provođenje analiza i provjera samog digestata dovodi do kvalitetnijeg proizvoda, te time direktno utječe na zadovoljstvo kupaca i korisnika.
• Organizacijski efekt - u smislu organizacijskog efekta možemo istaknuti nekoliko glavnih prednosti kao što su: dokumentiranost sustava, jasno definirana odgovornost na svim razinama, lakše upravljanje procesima, kao i resursima. Također dolazi do optimizacije količina dokumentacije i usvajanja novih metoda upravljanja koje imaju za cilj poboljšanje postojećeg sustava.
• Financijski efekt - s obzirom na činjenicu da digestat polako, ali sigurno pronalazi svoje mjesto na tržištu organskih gnojiva, a uzimajući u obzir isto tako činjenicu da svega četiri postrojenja imaju implementiran i certificiran sustav kvalitete bioplinska postrojenja u RH upravo gore navedeno mogu kapitalizirati kroz prodajnu cijenu digestata i na taj način ostvariti poboljšanu profitabilnost poduzeća.

Uzimajući u obzir marketinške, organizacijske i financijske efekte možemo zaključiti da sustav upravljanja kvalitetom i te kako ima smisla. Implementirani i certificirani sustavi upravljanja kvalitetom su jasan dokaz određivanja smjera bioplinskog postrojenja koji na takav način želi unaprijediti svoj poslovni ugled i otvoriti nova tržišta za svoj proizvod, odnosno digestat jer kvaliteta samog proizvoda postaje mjerljiva i pod nadzorom.

Važno je istaknuti da istaknuti da izrada i implementacija, te certifikacija sustava upravljanja kvalitetom na bioplinskim postrojenjima u RH nije nastala kao želja vlasnika za uvođenjem kontrole kvalitete i unapređenjem optimizacije svih poslovnih procesa, već je to zakonska obaveza.

Sam proces izrade dokumentacije i implementacije je relativno dugotrajan i skup, a dodatan trošak stvaraju skupocjene analize digestata koje se rade na godišnjoj bazi kako bi se nadležnim inspekcijskim tijelima dokazalo da postrojenje radi sukladno propisanom pravilniku, odnosno da digestat ima kvalitetu koja je propisana zakonodavnim okvirima.

Kad se zbroje svi troškovi koje je potrebno izdvojiti da se dođe do certifikata, jedan od velikih problema predstavlja i nezainteresiranost radnika na samom postrojenju oko vođenja potrebnih evidencija, poštivanja radnih uputa i procedura nakon implementacije i certifikacije. Gore spomenuta nezainteresiranosti radnika na postrojenju proizlazi iz nekoliko činjenica: relativno niske razine obrazovanja radnika, nedovoljnog broja radnika,te klasičnog hrvatskog sindroma: "zašto stalno moram ispunjavati sve te neke papire".

Iz gore navedenih činjenica proizlazi podatak da tek 10 % svih bioplinskih postrojenja u RH ima implementiran i certificiran sustav upravljanja kvalitetom, a posljedično tome i ukinut status otpada digestatu, pa se postavlja pitanje gdje završava sav ostali digestat sa 90 % postrojenja koji se službeno vodi kao otpad?

Dobro došli u Hrvatsku!