Aktualno stanje i primjeri dobre prakse gospodarenja bio-otpadom u RH
Što je to bio-otpad
Prema definiciji koja proizlazi iz članka 4. stavak 1.i 2. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, NN 73/17, NN 14/19):
- "biološki razgradivi otpad" je otpad koji se može razgraditi biološkim aerobnim ili anaerobnim postupkom
- "bio-otpad" je biološki razgradiv otpad iz vrtova i parkova, hrana i kuhinjski otpad iz kućanstava, restorana, ugostiteljskih i maloprodajnih objekata i slični otpad iz proizvodnje prehrambenih proizvoda
Aktualno stanje sa bio-otpadom na razini EU
Na razini Europske unije godišnje nastane oko 125 milijuna tona bio-otpada.
Ovisno o uvjetima kao što su prehrambene navike stanovništva, kultura uzgoja biljnih sorti, klimi, životnom standardu i stupnju ekonomskog razvoja, bio-otpadpredstavlja između 30% i 40% mase komunalnog otpada.
Trenutno manje od polovice komunalnog bio-otpadakoji nastaje u EU se obradi kompostiranjemili anaerobnom digestijom, a kakva je situacija u RH?
Aktualno stanje sa bio-otpadom na razini EU/RH
Kakav je postojeći sustav gospodarenja bio-otpadom?
25,94% JLS u 2017. godini u RH je provodilo odvojeno sakupljanje bio-otpadau sklopu javne usluge (riječ je o bio-otpaduiz vrtova i parkova).
1,44 % JLS u 2017. godini u RH je provodilo odvojeno sakupljanje kuhinjskog bio-otpadau sklopu javne usluge.
89 % bio-otpadase odloži na odlagališta u RH.
11% bio-otpadase anaerobnom digestijom i kompostiranjem oporabi u RH
Gospodarenje bio-otpadom u kompostanama
Koja je trenutno moguća alternativa sadašnjem načinu gospodarenja bio-otpadom u RH?
40 % svih bioplinskihpostrojenja u RH ima dozvolu za oporabu otpada i "zelenu kartu" za suradnju kako sa komunalnim društvima, tako i s ostalim trgovačkim društvima koja se bave gospodarenjem biorazgradivim otpadom.
52,38 % hrvatskih županija (uključujući i Grad Zagreb) ima na svome području jedno ili više bioplinskihpostrojenja, što otvara značajne mogućnosti suradnje.
830.093 tona godišnje iznosi ukupno dozvoljeni kapacitet bioplinskih postrojenja u RH sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17, NN 14/19).
Karta bioplinskih postrojenja u Hrvatskoj
Primjer dobre prakse odvajanja bio-otpada u Hrvatskoj
Svrha pilot projekta je ukazati na značaj odvojenog prikupljanja bio-otpadau jedinicama lokalne samouprave te na primjeru dobre prakse prikazati njegovu uporabu u bioplinskom postrojenju kao jedno od rješenja za postupno smanjivanje količine otpada na odlagalištima diljem Republike Hrvatske.
Prije početka provedbe pilot-projekta obavljena je edukacija stanara stambenih jedinica uključenih u projekt, izrađen je informativni letak i postavljena informativna ploča s podacima o projektu, te je izrađen edukacijski video i organizirana posjeta bioplinskom postrojenju.
Pilot projekt odvojenog sakupljanja bio-otpada u kućanstvima i stanovima s ukupno 40 stambenih jedinica, provodi komunalna tvrtka Darkom d.o.o. u suradnji s tvrtkom SLK Projekt d.o.o. Zagreb, (bioplinskopostrojenje Hercegovac) i konzultantskom tvrtkom ConsultAre.
bio-otpad iz kućanstava prikuplja se u biorazgradive vrećice izrađene na bazi kukuruznog škroba te se jednom tjedno odvozi na bioplinsko postrojenje u Hercegovcu gdje se koristi kao ko-supstrat u anaerobnoj digestiji za proizvodnju bioplina.
Nakon 2 mjeseca provedbe pilot projekta sa 2 stambene zgrade projekt se proširuje na novih 8 zgrada gdje postoje 184 stambene jedinice, te očekujemo do konca godine uključiti sve korisnike Darkomana području grada Daruvara.
Da bi pokrenuli pilot projekt odvajanja bio-otpada, trebalo je 6 mjeseci razgovora, sastanaka, dogovora i volje svih zainteresiranih strana u projektu!!!
Odvajanje bio-otpada u kućanstvima uz transparentu i jasnu edukaciju građana
Odvajanje bio-otpada u kućanstvima bez transparentne i jasne edukaciju građana
Bioplinska postrojenja u Hrvatskoj
Proizvodi anaerobne fermentacije
