Puna primjena Nitratne direktive od 01.07.2017. godine, ima li rješenja za poljoprivrednike?
Poštovani,
u nastavku donosimo nove zakonske obaveze za naše poljoprivrednike i rješenje problema koji će se pojaviti od 01.07.2017. U tijeku je osnivanje burze svih vrsta gnojovki i stajnjaka koja će omogućiti svim zainteresiranim poljoprivrednim proizvođačima bezbrižno zbrinjavanje viška svih vrsta stajnjaka ili gnojovki sa svojih gospodarstava u skladu s zakonskim obavezama.
Hrvatska je danom pristupanja Europskoj Uniji (01.07.2013.) postala obveznicom Nitratne direktive i direktiva se primjenjuje u okviru I. Akcijskog programa zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla.
Obaveze iz tog I Akcijskog programa primjenjuju se na zonama ranjivim na nitrate, što je trenutno u RH 75 gradova i općina, odnosno 9 % teritorija RH. Poljoprivrednim gospodarstvima koja su van ranjivih područja preporučaju se obaveze iz I Akcijskog programa u smislu dobre poljoprivredne prakse.
Kroz I. Akcijski program propisane su različite obaveze poljoprivrednim proizvođačima, prije svega to je korištenje gnojiva na gospodarstvu s ciljem gnojidbe ratarskih kultura, odnosno prihrane biljaka radi održavanja i popravljanja plodnosti tla, također gnojivo bi se trebalo koristiti u skladu potreba biljaka za hranjivima.
Vrlo je važno voditi evidenciju korištenja gnojiva na gospodarstvu, kako bi znali koji su nam inputi u poljoprivrednoj proizvodnji i što biljka iznosi iz tla, zato su poljoprivredna gospodarstva dužna raditi osnovnu analizu tla svake četri godine.
Primjenom općih načela korištenja gnojiva u skladu s klimatskim uvjetima i stanjem tla, poljoprivrednici ne smiju rasprostranjivati stajski gnoj po njivama u razdobljima godine kada to nije primjenjivo ili neće biti korisno biljci i tlu. Ti rokovi su definirani I Akcijskim programom, a prije svega se to odnosi na: snijegom prekrivene površine, vodoplavne površine, površine u blizini vodenih tokova, te u I i II zoni sanitarne zaštite.
Također ono što poljoprivrednike najviše brine u ovoj prvoj fazi koja traje 4 godine od dana pristupanja EU je izgradnja spremnika za stajski gnoj i gnojovku. Kapaciteti spremnika su vrlo jasno propisani I Akcijskim programom s time da je isto tako definirano da se stajski gnoj može zbrinjavati na neke druge načine, ukoliko ne postoje kapaciteti za skladištenje na gospodarstvu. Moguće je stajski gnoj putem ugovora u kojem su se definirali odnosi, davati na korištenje drugim poljoprivrednicima koji imaju dovoljno poljoprivrednih površina ili zbrinjavati stajski gnoj u bioplinskim postrojenjima. U svakom slučaju od 01.07.2017. godine svi poljoprivrednici sa svojim površinama ili gospodarskim zgradama unutar ranjivih zona će morati imati adekvatno rješenje za skladištenje stajskog gnoja koji se proizvede na njihovom gospodarstvu.
Sa 01.07.2017. Ministarstvo poljoprivrede će sa Ministarstvom nadležnim za vodno gospodarstvo izraditi novi akcijski program u kojem će biti najveća novina, da neće biti prijelaznog razdoblja za izgradnju spremnika za stajski gnoj koje je bilo prisutno u I Akcijskom programu, poljoprivredna gospodarstva unutar ranjivih zona će morati imati adekvatne spremnike ili će morati adekvatno zbrinuti taj stajski gnoj.
Također u I Akcijskom programu u skladu s Nitratnom direktivom poljoprivrednici su imali mogućnost primjene do 210 kg N/ha iz stajskog gnoja, a od 01.07.2017. se ta granica u skladu s Nitratnom direktivom smanjuje na 170 kg N/ha.
Sve potrebne informacije o rješenjima problema i početku rada burze svih vrsta gnojovki i stajnjaka možete dobiti na web stranici: www.consultare.hr